Prometne nesreće koje mogu biti samo s posljedicama materijalnih štete, a u najgorem slučaju s ljudskim posljedicama stradavanja, bilo lakše ozlijeđenima ili mrtvima, svakodnevna su pojava na našim prometnicama u Republici Hrvatskoj. Jedna od zanimljivosti je da su procjene Svjetske zdravstvene organizacije da će do 2030. godine smrtno stradavanje u prometnim nesrećama postati peti uzrok smrtnosti. Danas gledajući, prometne nesreće su prvi uzrok stradavanja mladih vozača u dobi od 10 – 24 godina. Iako osoba može postati vozačem motornog vozila tek od 18–e godine, razlog stradavanje mladih ljudi do osamnaeste godine života može biti da su se u prometnoj nesreći našli kao suvozač, putnik motornog vozila, pješak ili biciklist u prometu. Neki od glavnih uzroka prometnih nesreća kod mladih vozača su neiskustvo koje prividno nestane zbog prevelike samouvjerenosti, nepoštivanje brzina, korištenja alkohola prije samo sjedanja za volan i sl. U ovom završnom radu dana je analiza stanja sigurnosti prometa, uzimajući statističke podatke MUP – a u kojima se poseban osvrt daje na mlade vozače, njihove pogreške u prometu i same posljedice. Prikazan je i pregled mjera primjenom kojih bi se dugoročno moglo poboljšati stanje sigurnosti mladih vozača na hrvatskim prometnicama. Prilikom ove analize posebno su prikazana pravna pravila i odredbe važećih i relevantnih pravnih akata, a u posebnom poglavlju prikazani su pojedini dijelovi trenutno novog Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji se nalazi u saborskoj proceduri i prošao je prvo saborsko čitanje. U radu su također prikazani, obrađeni i analizirani rezultati provedenog anketnog istraživanja među mladim vozačima.