Ekonomska kriza definira se kao negativno razdoblje u gospodarstvu, okarakterizirano visokom nezaposlenošću te niskom proizvodnjom i investicijama. Ekonomska kriza moţe obuhvaćati gospodarstvo jedne ili više drţava. Kako bi se neka kriza mogla smatrati globalnom, broj zahvaćenih zemalja mora biti 3 ili više. Recesija je razdoblje u kojem se realni BDP, odnosno izlazne vrijednosti narodnog gospodarstva smanjuju u barem dva uzastopna kvartala. Inflacija je kontinuirani porast opće cijene dobara i usluga u gospodarstvu tijekom odreĎenog vremenskog razdoblja, a deflacija pad vrijednosti dobara i usluga. Velika depresija u SAD-u trajala je od 1929. do 1933. godine te se smatra najgorom gospodarskom propašću u povijesti SAD-a. Posljedica Velike depresije u SAD-u je prelijevanje krize u Europu. Iduća najvaţnija kriza u EU sluţbeno je počela u 2008. godini, ali njezini uzroci potječu još u prethodnoj krizi hipotekarnih kredita u SAD-u, koja se dogodila u ljeto 2007. godine. Kriza u Europi u 2011. godini naziva se i europska duţnička kriza te je do danas poprimila dramatične razmjere. ESB (ECB) je kratica za Europsku središnju banku, a radi se o središnjoj banci za 19 drţava članica Europske unije, koje su prihvatile euro kao svoju valutu. U oţujku 2015. ESB je pokrenula program kvantitativnog popuštanja (QE), tj. program kupnje obveznica, s ciljem postizanja gospodarskog rasta i povećanja stope inflacije na razinu malo niţu od 2%