Nafta je svjetska najznačajnija strateška sirovina te se često naziva crnim zlatom. Koliko je nafta važna predočio je Georges Clemenceau u 19. stoljeću, tvrdnjom da je nafta potrebna koliko i krv. U ekonomskom smislu od velikog je značaja za svjetske industrijske ekonomije. Kao izvor energije utječe na funkcioniranje cjelokupnog gospodarstva. Svijet više od 40% energetskih potreba zadovoljava naftom. U SAD-u nafta iznosi više od 40 % energije koja se koristi, što je mnogo više od udjela prirodnog plina, ugljena, nuklearne energije ili energije hidroelektrana. Jedan od najvažnijih proizvoda iz sirove nafte je benzin koji pokreće veliku većinu automobila na svijetu. Drugi važni proizvodi iz sirove nafte su ulje za grijanje, dizel gorivo, kerozin i brojne druge kemikalije. Nafta je nastala iz ostataka biljaka i životinja koje su živjele prije mnogo milijuna godina u vodi te se nalazi zbijena u sitnim porama između stijena pod vrlo velikim pritiskom. Venezuela i Saudijska Arabija su države sa najvećim rezervama nafte u svijetu. Sjedinjene Američke Države su najveći proizvođač nafte u svijetu, a slijedi ih Rusija i Saudijska Arabija. 10 članica OPEC-a proizvodi oko 40% ukupne svjetske proizvodnje nafte te ima oko tri četvrtine ukupno potvrđenih zaliha u svijetu. Najveći potrošač nafte je SAD. Naftni šok je poremećaj koji je izazvan povećanjem cijene nafte po barelu. Prvi naftni šok dogodio se 1973/74. godine u kojem je bilo četverostruko povećanje cijena nafte. Drugi naftni šok bio je 1979/80. godine uz dvostruko povećanje cijena. Treći naftni šok trajao je relativno kratko: od ljeta 1990. do početka 1991. godine. Sva tri naftna šoka bila su izazvana političkim događajem. Kretanje cijena nafte, kao i svake druge robe, određeno je prvenstveno odnosom ponude i potražnje na tržištu. U razdoblju smanjene ponude, cijene dosežu vršne gornje vrijednosti kako bi se potaknulo proizvođače na povećanje proizvodnje. S druge strane, s pojavom suviška sirovine, dolazi do pada cijena te posljedično do smanjenja proizvodnje.