Pojavom krize dolazi do zahtjeva za novom kvalitetom u odnosu pojedinaca, ali i u gospodarskim odnosima. Kriza se ne može okarakterizirati samo kao pogreška u upravljanju državom već i kao posljedica poslovnih ciklusa. Krizu karakterizira usporavanje ekonomske aktivnosti koja započinje stagnacijom, slijedi ju recesija, depresija i tek tada nastupa kriza. Posljedice krize su pad BDP-a, pad proizvodnje i potrošnje, veća štednja, pad vanjskotrgovinske razmjene, povećanje javnog duga te rastuća nezaposlenost. U radu se iznose teorijske spoznaje o krizama različitih autora, donosi se pregled najvećih financijskih kriza 20. i 21. stoljeća, iznose se stavovi stručnjaka o mogućnosti pojava novih kriza u svijetu te se poseban naglasak stavlja na pregled stanja u Hrvatskoj, od prijekriznog razdoblja pa sve do donošenja mogućeg rješenja za otklanjanje krize.