Početak XX stoljeća značio je blagostanje za SAD. Ljudi su mnogo radili i dobro zarađivali, ali još više trošili. Dizalo se puno kredita , banke su jačale i nije bilo naznaka da bi razdoblje ugodnog života moglo prestati. Pad burze 1929. godine, poznat kao i „crni utorak“ počeo je u listopadu 1929. godine te je označio početak 10-godišnje Velike Gospodarske krize koja je utjecala na većinu država svijeta. Što je uzrokovalo Veliku depresiju, najgoru gospodarsku krizu u povijesti SAD-a? Glavni krivac ne leži u jednom faktoru već u kombinaciji domaćih i svjetskih faktora čiji su učinci osim za SAD bili štetni i za čitav svijet. Svjetska ekonomska kriza koja je započela 2008. godine, najgora je kriza ovakve vrste još od Velike depresije. No ono što već sada odvaja ovu krizu od ranijih je činjenica da nije krenula iz tvorničkih pogona i skladišta sa neprodanom robom i stvorenim viškovima, kao što je to bio slučaj sa velikim krizama koje su u periodičkim razmacima proteklih desetljeća tutnjale svijetom, već je potekla iz financijskog sektora. Kriza je najprije zahvatila segment američkoga financijskog sustava - kreditiranje nekretnina, da bi se postupno proširila na cjelokupan bankarski sustav, osiguranje, investicijske fondove i burze. Stvorena nestabilnosti globalnih razmjera, pred Hrvatsku postavlja veliki izazov: kako može mala zemlja poput Hrvatske prebroditi nastale okolnosti? Važno je napomenuti da je i prije početka ove financijske krize, Hrvatska imala svoju dužničku krizu. Zbog prevelikog javnog duga i nelikvidnosti hrvatskih poduzeća, Svjetska kriza je samo produbila ovaj problem te u 2009. godini izazvala najveći dotadašnji pad BDP-a.