Tema o položaju žena u radnopravnom okruženju je neiscrpna tema o kojoj se već stoljećima raspravlja. Uz poneka poboljšanja, nekako se još uvijek čini kako se nije mnogo promijenilo u usporedbi s nekim prošlim vremenima. Odgovor zašto je to tako ustvari niti ne postoji, osim uvriježenog mišljenja od davnih vremena kako je žena „manje vrijedna“ od muškaraca. Usprkos činjenici kako se kroz stoljeća događala promjena u smislu napredovanja žena u društvu kroz omogućavanje rada, prava na glasanje, pravo na posjedovanje imovine i slično, još uvijek postoje mjesta danas u kojima žena nema skoro pa nikakva prava. U ovom radu govori se o pravima žena do kojih se dolazilo na težak način, borbom i upornosću kako bi se postiglo nešto što se zove „ravnopravnost“. Što je u stvari ravnopravnost? Zašto je žena drugačija od muškarca? Osim po spolu? Spolna diskriminacija je najveći kamen spoticanja u povijesti žena na svim područjima, a posebno na poslovnom. Odvajanje poslova na „muške“ i „ženske“ čini se već stoljećima, a proteže se sve do danas. I danas se može čuti „nemoj to vući, to nije za žene“ ili „kako si se obukla? Kao da si muško“ ili ona slavna iz Hrvatskog sabora „nije žena za mudraca već za madraca“. Predodžbe u društvu su mnogo jače od zakona i zakonskih regulativa koji već više od 100 godina postoje u članicama Europske unije, ali i šire, no čini se kako ih nitko ne čita, niti djeluje u skladu s njima. Ovaj rad nudi sliku položaja žene danas u Hrvatskoj i uspoređuje istu sa nekim slikama iz povijesti, ali i pokazuje napore da se slika u budućnosti promijeni. Iako se slobodno može reći kako žene u Hrvatskoj „bolje žive“ od žena npr. u nekim arapskim zemljama, još uvijek to nije razlog da se ne može postići više i bolje za boljitak ukupnog hrvatskog društva, a na kraju krajeva i hrvatskog gospodarstva.