Ovim radom istražio se utjecaj proteinskog ekstrakata kvasaca na kvalitetu vina Malvazije istarske. Za istraživanje smo koristili dvije različite doze proteinskog ekstrakta kvasca u dozi od 30 i 60 g/hl, jednu varijantu s bentonitom i kontrolno vino i to u 3 repeticije (ukupno 12 uzorka) na kojima smo radili analize i senzorna ocjenjivanja. Bistrenje vina se je izvodilo u bocunima zapremine 34 litara u podrumu vinarije Matijašić nedaleko Motovuna. Kemijske i dio senzornih analiza proveo se u laboratoriju Poljoprivrednog odjela u Poreču, a drugi dio senzornih analiza u Pramaggioreu, Italija. Uzorci su uzeti nakon 4 sata po postavljanju preparata u vino i na završetku bistrenja, tj. nakon 14 dana. Stabilnost vina se je provjeravala pomoću 3 metode: taninski test, toplinski test i ProtoCheck. Uzorci bistreni s bentonitom pokazali su se stabilnima po svim ispitanim metodama, dok ona vina u kojima smo koristili proteinski ekstrakt kvasaca pokazala su se stabilna samo po metodi ProtoCheck. Senzornim ocjenjivanjem u Poreču utvrđeno je da je po pitanju kvalitete mirisa, okusa i općeg dojma uzorak vina tretiran sa 30 g/hL PEK-a najbolje ocijenjeni uzorak. Senzornim ocjenjivanjem u Pramaggioreu od tretiranih vina najbolje su ocjenjeni uzorci PEK-a 30 g/hL kao i uzorak tretiran bentonitom, ovisno o repeticiji. Možemo zaključiti da proteinski ekstrakt kvasaca u dozi 30 g/hL pozitivno utječe na organoleptička svojstva vina Malvazije istarske, dok viša doza PEK-a nema pozitivan utjecaj na mirisna i okusna svojstva vina. Bistrenje bentonitom je također pokazalo da značajno ne utječe kvalitetu vina.