Kako bismo razumjeli zašto se pojedinačno ne vodi statistika ugriza krpelja, moramo prvo shvatiti koje bolesti oni prenose, te koje se od tih bolesti nalaze na bjelovarsko bilogorskome području. U drugoj točki rada općenito sam govorio o fizionomiji, te životnome ciklusu samih krpelja. Nadalje bolesti koje krpelji prenose mogu se svrstati u jedno od porodica virusa, a one su: Flavivirusi i Bunyaviridae (svaka porodica ima svoje poglavlje). Detaljno sam razradio virus Lyam borelijoze, koji je tek od nedavno poznat široj javnosti (poglavlje pet). Krpeljni meningoencefalitis (poglavlje šest) puno je poznatiji virus od Lyam borelijoze. Obje bolesti detaljno su razrađene u pod poglavljima. U sedmome poglavlju detaljno se govori o statističkome pračenju Lyam borelijoze u razdoblju praćenja od deset godina. Osmo poglavlje sadrži broj oboljelih bolesnika od Krpeljnoga meningoencefalitisa u razdoblju od deset godina. Prije se također vodila statistika o broju oboljelih od Krpeljnoga meningoencefalitisa, tako da je zabilježen prijašnji broj oboljelih bolesnika ,te možemo zaključiti kakav je odnos pojavljivanja bolesti bio u prošlosti u odnosu na sadašnjost. Ta se prijašnja mjerenja nalaze u poglavlju pod brojem devet. Zadnje, deseto poglavlje sadrži zaključak, iz kojega doznajemo kako se kreće broj oboljelih od Lyam borelijoze i Krpeljnoga meningoencefalitisa.