Planiranje lučkih sustava u Republici Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama vrlo je važan zadatak, jer se procjenjuju uvjeti poslovanja u budućnosti i obično izabere jedna od više varijanti koja se u tom momentu čini najpovoljnijom. Takvim se planiranjem usmjeravaju luke i lučki sustav prema najpovoljnijem rješenju i istovremeno se štite luke od mogućeg neuspjeha. Uvažavajući značaj luka otvorenih za javni promet u Republici Hrvatskoj, zakonima i uredbama definiraju se uvjeti poslovanja na pomorskom dobru i morskim lukama. Sve naprijed navedeno u funkciji je integriranja transportne politike Hrvatske u zajedničku transportnu politiku Europske Unije. S tim u vezi, razvoj intermodalnog prometa u Republici Hrvatskoj bitno će ovisiti kako o gospodarskom razvoju Hrvatske i regije, tako i o izgradnji cestovne i željezničke infrastrukture, a posebno na koridorima Vb i X. Sagladavajući geoprometni položaj Rijeke, odnosno riječke luke, te projekcije razvoja riječke luke iskazane kroz Master plan razvoja luke Rijeka, kao i smjernice razvoja iskazane kroz prometnu strategiju Republike Hrvatske, odnosno prostornu i prometnu studiju Primorskogoranske županije, vidljivo je da bi riječka luka mogla u perspektivi povećati kontejnerski promet na preko milijun TEU-a, odnosno ostali promet na preko 10 milijuna tona. Sve to ukazuje da luka Rijeka ima dobre perspektive razvoja i da će se intermodalni promet u Republici Hrvatskoj sve intenzivnije razvijati.