Vinova loza je stara kultura u Moslavini, a prvi su je zasadili Rimljani u vrijeme cara Klaudija. Vina ovoga kraja poznata su u Beču i Zagrebu već sredinom 19. stoljeća, a razvoj suvremenog vinogradarstva obilježila je Hrvatska vinarska zadruga osnovana u Voloderu 1913. Vinarstvo Moslavine danas se sastoji od većine malih i nekoliko većih vinara, a najpoznatiji su Miklaužić, Mikša i Trdenić. Od vinskih sorata posebno se ističe Škrlet koji je priznavanjem od strane Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo postao prva brendirana hrvatska sorta, a ostale poznate sorte u moslavačkom kraju su moslavac, graševina, chardonnay, rajinski rizling, pinot te frankovka. Vinske ceste između Popovače i Kutine nude u brojnim kletima degustaciju i prodaju svojih vina u buteljama ili izravno iz bačve. Osim uživanja u vinima, vlasnici nude i domaće gastronomske specijalitete te uslugu smještaja u seoskom domaćinstvu, kletima, ali i obiteljskim gospodarstvima. Kutina kao najveće mjesto Moslavine od 2002. godine ima svoj Vinski dvor, kao središnje i početno mjesto kutinske i moslavačke eno-gastronomske ponude, mjesto u kome se obavljaju sve društvene aktivnosti u okolici vezane uz vino, od degustacija i predavanja do izložbe vina. Posjet vinskim cestama Moslavine nudi poseban doživljaj koji će ostati u sjećanju svakome tko posjeti ovaj kraj.