U novije vrijeme vino ne odležava isključivo samo u podrumu već i na dnu mora, ukopano u tlu, ali poznati su i primjeri slanja vina u svemir kako bi se utvrdio utjecaj na kemijske i senzorne karakteristike vina. U ovom završnom radu okarakterizirao se utjecaj bliskog svemira na vina istarskih sorata Malvazija istarska i Teran (Vitis vinifera L.) i autohtone kvasce (S. cerevisiae) istoimenih sorti. Uzorci vina i kvasaca lansirani su u eksperimentalnim letjelicama Histrion 201, Histrion 202 i Histrion 301 u realizaciji stručnog tima Astronomske udruge Vidulini. Na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu izvršena je kemijska analiza vina te istražen porast stanica kvasaca nakon inokulacije liofiliziranih uzoraka. Tijekom penjanja letjelica zabilježeno je opadanje temperature pa je tako na visini od 25 000 metara izmjereno oko – 35 °C izvan letjelica dok je unutar letjelica temperatura bila ujednačena, od - 28 °C do - 25 °C zbog termo izolacijskog materijala. Jačina UV zračenja tijekom leta letjelica iznosila je između 1 i 11. G sila je bila ujednačena prilikom penjanja letjelica, dok je pri slobodnom padu oscilirala. Gustoća magnetskog polja smanjivala se smanjenjem nadmorske visine. U vinu Teran zabilježena je statistički značajna razlika u koncentraciji ukupnih fenola između kontrolnog uzorka i lansiranih uzoraka iz svih letjelica dok kod Malvazije istarske nije zabilježena. U vinu Teran se koncentracija ukupnih fenola smanjuje do visine 7000 m, odnosno povećanjem visine do 23000 m dolazi do povećanja koncentracija ukupnih fenola. Kod kvasaca Terana nije zabilježena statistički značajna razlika u porastu stanica kvasaca dok je kod kvasaca Malvazije istarske u obje serije zabilježena statistički značajna razlika u porastu kvasaca između svih uzoraka.