Cirkularna ekonomija ili drugim riječima kružno gospodarstvo predstavlja suvremeni model poslovanja koji postaje sve značajniji. On se nalazi u potpunoj suprotnosti s linearnim modelom koji se fokusira na uzimanje, upotrebu i odbacivanje nepotrebnih materijala i resursa. Suprotnom njemu, kružno gospodarstvo stavlja svoj fokus na učinkovito iskorištavanje i upotrebu resursa kao i na održivo poslovanje. Transfer sa linearnog na kružno gospodarstvo se temelji na nekoliko važnih čimbenika, faktora i strategija. Na razini Europske unije, zeleni plan predstavlja bitnu inicijativu koja naglašava sve veću važnost smanjene potrošnje i povećanje ponovne upotrebe resursa. The Business Model Canvas jedan je od modela kružnog gospodarstva koji poduzećima za implementaciju održivih praksi nudi strukturirani pristup. Stvara nove izvore prihoda, donosi povećanje lojalnosti kod potrošača te stvara konkurentnost ostalim poduzećima. Danas postoji velik broj razvijenih kružnih poslovni modela među kojima se nalazi i prethodno navedeni The Business Model Canvas. Isto tako važno je spomenuti ostale modele koji se spominju kroz rad a to su : kružne zalihe, oporavak resursa, produljenje životnog ciklusa proizvoda, suradnička potrošnja, kružno gospodarstvo kao usluga, proizvod kao usluga (skraćeno PaaS) te uključivo poslovanje. Kada je riječ o kružnim zalihama potrebno je znati da je cilj ovog modela smanjiti ovisnost poduzeća o ograničenim resursima te potencirati iskorištavanje vrijednosti onih već postojećih. Modelom oporavka resursa dolazi do smanjenja potrebe za potpuno novim, još netaknutim, resursima kroz ponovno korištenje otpada koji se pretvara u potrebne resurse. Svaki model kružnog gospodarstva ima svoje prednosti kojima doprinosi pozitivnoj promjeni u ekosustav. Model cirkularne ekonomije provode brojna svjetska poduzeća među kojima su Ikea, Adidas te Dm drogerija koji su spomenuti kao primjeri vezano uz istraživanje kako njihova primjena kružnog gospodarstva doprinosi uspješnim poslovnim rezultatima. Primjenom kružnog gospodarstva stvaraju se nova radna mjesta što se odražava na svakidašnje živote građana. Velike količine otpada uveliko utječu na kvalitetu života te kako bi se smanjio negativni utjecaj na životni standard potrebno je reciklirati. Recikliranjem ostvaruje se čišći okoliš, to je glavna pozitivna posljedica kojom se želi promijeniti svijest građana. Ne samo što ljudi nisu svjesni zagađenja koje nastaje svakodnevnim lošim navikama već nisu niti educirani o drugačijem i osobito boljem pristupu kao što je kružno gospodarstvo. Rezultati empirijskog istraživanja ukazuju na veliki potencijal ovog ekonomskog modela iako su mišljenja ispitanika različita u smislu prilika i prepreka cirkularnoj ekonomiji što će se vidjeti pri kraju rada.