Rezultati ovog istraživanja ukazuju da su različite tehnike maceracije značajno utjecale na fenolni sastav crvenog vina Teran. Vina dobivena predfermentativnim zagrijavanjem i prešanjem pokazuju najveća odstupanja u sastavu u odnosu na standardna vina, te su karakterizirana najmanjim sadržajem polifenola. Vina koja su dobivena postfermentativnim zagrijavanjem s produljenom maceracijom imala su najniže koncentracije antocijana. S obzirom na polifenole, post-fermentivno zagrijavanje pokazalo se kao najizraženiji tretman, jer su u tim vinima dobivene daleko najviše vrijednosti ukupnih fenola, flavonoida, oligomernih i polimernih flavanola, kao i intenzitet i nijansa boje. Predfermentativno zagrijavanje i otakanje mošta također su interesantni tretmani za povećanje razine polifenola u odnosu na standardne vinifikacije. Vina dobivena kriomaceracijom imala su najniže razine oligomernih i polimernih proantocijanidina, odnosno vanilin indeks što ukazuje na niži stupanj ekstrakcije tanina iz sjemenki, odnosno povećanu ekstrakciju antocijana iz kožice grožđa. Osim analitičkih vrijednosti korisno je bilo i uočiti razlike između njihovih senzorskih svojstava. Temeljem dobivenih rezultata različite tehnike maceracije istraživane u ovom radu pokazale su zanimljive alternative standardnoj tipologiji crvenog vina.