Malvazija istarska bijela najrašireniji je kultivar u Istri. U pravilu se od groţĎa ovog kultivara proizvode suha vina, voćno cvjetne arome dobivena brzom preradom groţĎa i hlaĎenom fermentacijom moštova. Nedostatak ovakve tehnologije proizvodnje bijelih vina je osiromašenje mošta, a samim tim i budućeg vina u aromatskim spojevima podrijetlom iz groţĎa koji su većinom sadrţani u koţici bobice. Stoga je cilj ovog istraţivanja bio utvrditi utjecaj različitih duţina maceracija na aromatski profil vina Malvazija istarske bijele tijekom 2014. godine. Vinifikacija je odraĎena u podrumskim prostorijama Poljoprivrednog odjela u Poreču. Maceracije vina trajale su: 1 dan (MM1 - kontrola), 7 dana (MM2), 15 dana (MM3), 1 mjesec (MM4), 2 mjeseca (MM5), 3 mjeseca (MM6) te 6 mjeseci (MM7). Najveća koncentracija ukupnih terpena pronaĎena je u uzorku MM5. Od pojedinačnih terpena najzastupljeniji je bio linalol, nositelj cvjetnih mirisa koji podsjećaju na ruţu. Najveća koncentracija viših alkohola zabiljeţena je u MM5 i ta je koncentracija bila dvostruko viša u odnosu na kontrolu MM1. Dietil sukcinat, spoj karakterističan za macerirana vina, rastao je proporcionalno s duljinom trajanja maceracije, tako da je najveća koncentracija u MM7 koja je porasla za više od 6 puta u odnosu na MM1.